U Beogradu postoji preko 20 muzeja, od kojih sam posetila samo muzej Nikole Tesle. Ove godine to menjam i za početak vas vodim do Etnografskog muzeja pored kojeg ćete proći skoro svaki put kada prolazite pored Studentskog trga.

Za putovanje, nije uvek neophodno da odemo van granica svoje zemlje. Možemo putovati kroz vekove, čak i milenijume u svom gradu posećivanjem muzeja ili arheoloških nalazišta.

Etnografski muzej, Beograd

Šta je etnografski muzej?

Etnografski muzej čuva naše nacionalno blago – tradiciju i kulturu karakterističnu za podneblje na kojem živimo. 100-godišnjicu postojanja Etnografski muzej je proslavio 2001. godine stalnom postavkom Narodna kultura Srba u 18. i 19. veku.

Na tri sprata Etnografskog muzeja raspoređeni su različiti tipovi posuđa, oruđa za rad – od pecanja, preko vinogradarstva do stočarstva, čak i sanke i kočije. Pre manje od sto godina magarci su donosili vodu, ćilimi su prekrivali podove i udate žene su morale da se drugačije oblače od neudatih. Pored nošnje, zanimljivo je videti nameštaj i postavku u domu za Božić i Uskrs, različitost između panonskih i dinarskih domaćinstava u obliku kuća i rasporedu dvorišta.

DA LI STE ZNALI?

  • Pre samo 100 godina ljudi su se šetali u jeleku, anteriji i opancima. Verovatno da postoje i dalje žive prabake i pradeke koji su tako obučeni hodali. Svaki deo zemlje imao je jedinstven način veza na nošnji, kombinaciju garderobe, kecelje i kape. Centralno-balkanska, panonska, dinarska i primorska nošnja su kulturno-geografske zone u okviru kojih se mogu prepoznati razlike u načinu oblačenja i ornamentima koji krase garderobu.
  • Podrazumevalo se da muškarac mora imati posađenih 10 stabla maslina, da bi se oženio.
  • Čutura se pravila od krabe.
  • Đurđevdan je praznik oživljavanja prirode, kada se prvi put u godini obavlja muža ovaca i kolje jagnje kao žrtvena životinja.

Šetnjom kroz Etnografski muzej imala sam utisak da sam deo Zone Zamfirove. Kada poredim ovo što vidim sa Nepalom, stičem utisak da Nepal kasni za Evropom toliko koliko je stara ova izložba.

Koja su stara srpska zanimanja?

Drvodelja, skeledžija, vunovlačar, splavar svojim nazivom objašnjavaju i zadatak osobe koja obavlja posao. Međutim, da li znate šta radi tatarin, rabadžija, kiridžija i ćata? Meni zvuče kao savršeni pojmovi za sledeće asocijacije – ali nisam imala pojma šta znače.

Etnografski muzej, Beograd

Tatarin prenosi na daleka odstojanja izrečena i pisana obaveštenja (današnji poštar).

Rabadžija volovima ili konjima, u brdskim i planinskim predelima prenosi težak teret i sirovine uz nadoknadu.

Kiridžija trguje i prenosi razne vrste robe konjskim ili kolskim karavanima.

Ćata je pisar koji beleži i objavljuje javne odluke.

RADNO VREME ETNOGRAFSKOG MUZEJA

Muzej radi od utorka do subote od 10 do 17h, nedeljom od 9 do 14h. Moguće je angažovati kustosa uz prethodnu najavu telefonom ili mailom. Za grupe do 10 ljudi, usluga sprovođenja kroz postavku košta 300 dinara. Meni je lepo bilo i da prošetam sama – sve je lepo obeleženo, ima dosta objašnjenja pored predmeta tako da sam se zadržavala pored onih delova koji su mi privukli najviše pažnje. Cena ulaznice je 200 dinara i između sat i sat i po je dovoljno da se prođe i doživi srpska kultura 18. i 19. veka.

Kočije

Svega 5 osoba je bilo u muzeju u toku naše posete, tako da je za razliku od gradske vreve ovde prijatno uživati u tišini. Izašla sam puna inspiracije, mira i spokoja. Srećna da sam uložila svoje vreme u upoznavanje sa svojom tradicijom i istorijom. Zahvalna da smo 1901. godine imali u zemlji učene ljude koji su svojom inicijativom podržali čuvanje srpske baštine i omogućili nam da danas u istoj uživamo.

Etnografski muzej, Beograd

Ako vam se svidela priča, podelite je sa svojim prijateljima ili još bolje – povedite ih na druženje u Etnografski muzej. Jedno drugačije popodne može otvoriti nove teme za razgovor uz čaj – koji predlažem nakon posete. 🙂

Koje su TOP DESTINACIJE ZA 2019 GODINU KOJE PREPORUČUJEM – SAZNAJ OVDE!

6